Abstract
The purpose of this paper is to determine the impact of demographic, socio-psychological factors and the intensity of ethnocentric tendencies among Croatian consumers that will lead to the conceptualization of consumers ethnocentric profile in Croatia. The research was conducted using the questionnaire method on a sample of 1000 respondents in Croatia. The resultswere processed using a multivariate statistic that is used for the factor and descriptive inferential statistical analysis. Statistics showed the causes of consumer ethnocentrism to be psychological,associated with the structure of consumer’s social environment which cannot develop in isolation but as part of a set of socio-psychological, economic,political and demographic influences. As a result, consumer’s ethnocentrism cannot be fully identified only assumed. Consumer’s ethnocentrism will depend on country, values, customs and behavioral patterns. The statistical analysis concluded regardless of gender the consumer who is expressing high ethnocentric tendencies would be older, less educated, with low income, highly religious and is dissatisfied with their life in Croatia.
SaŽetak
Cilj je ovoga rada utvrditi povezanost demografskih, socio-psihološkihčimbenika i etnocentričnih tendencija u hrvatskih potrošača, a koji će doprinijeti konceptualizaciji potrošačkog etnocentričnog profila u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika napodručju Republike Hrvatske. Podaci prikupljeni anketnim istraživanjem analizirani su multivarijatnom statističkom metodom kao što je faktorska analiza te analizom varijance (ANOVA). Rezultati istraživanja su ukazali Uzroci i djelovanja potrošačkog etnocentrizma mogu biti psihološke, osobne naravi u korelaciji definiranom strukturom socijalnog i društvenog okruženja. Međutim, navedeni uzroci ne mogu se u potpunosti identificirati, ali se, ovisno o zemlji, kulturi, vrijednostima, običajima i obrascima ponašanja potrošača mogu pretpostaviti. Stoga, etnocentrične sklonosti kod potrošača ne razvijaju u izolaciji, nego su dio skupa socio-psiholoških, gospodarskih, političkih i demografskih utjecaja. Analiza rezultata je ukazala da će potrošač koji izražava jače etnocentrične tendencije biti osoba starije životne dobi, s niskim stupnjem obrazovanja i niskim prihodima, visoko religiozan i nezadovoljan životom u Hrvatskoj, neovisno o spolu ispitanika.