References
- “A. R.”. 1956. “Dva noviteta iz francuske dramaturgije na sceni Komedije: Razgovor s Vladom Habunekom o Neveuxovu Zamoru i Ionescovu teatru”. Narodni list 9 February, 7.
- Cvitan, Dalibor. 1965. “Suvremena književna kritika”. In Panorama hrvatske književnosti XX. stoljeća, edited by Vlatko Pavletić. Zagreb: Stvarnost.
- Fotez, M. 1954. “Pariška gledališta pred kraj sezone”. Vjesnik 6 July, 4.
- Gol, N. 1958. “Atomizirana dramaturgija Eugènea Ionesca”. Studentski list 1 January, 10.
- Goldstein, I. 2008. Hrvatska 1918–2008. Zagreb: Liber/EPH.
- Grün, H. 1954. “Iz moderne dramaturgije: Godeau i Godot”. Republika 2/3:259–260.
- Hergešić, I. 1985. “Od Kolara i Kohuta do Becketta”. In Zapisi o teatru, edited by Ivo Hergešić and Nikola Batušić, 196–202. Zagreb: Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa.
- Ivšić, R. 2002. “Krleža izdaleka”. In his U nepovrat opet: Članci, razgovori i dokumenti 1956-2002, 235–239. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
- Jakovina, T. 2002. Socijalizam na američkoj pšenici (1948–1963). Zagreb: Matica hrvatska.
- Jakovina, T. 2003. Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Države 1945–1955. Zagreb: Profil.
- Jović, M. 1958. “Ionesco na komornoj pozornici”. Prisutnosti 5/6:373.
- Košutić, N. 1960. “Uz prijevod Beckettova romana Molloy”. Zadarska revija 6:466–470.
- Krklec, G. 1955. “Gusta magla nihilizma. Još jednom o drami Samuela Becketta”. Vjesnik u srijedu 19 October, 6.
- Krklec, G. 1959. “Igra žmure: S. Beket, Moloa”. Vjesnik 20 December, 7.
- Krleža, M. 1973. “Referat na plenumu Saveza književnika (10. XI. 1954.)”. In his Eseji vol. 1, 339–356. Sarajevo: Oslobodenje.
- Kušan, I. 1956. “Novele i tekstovi ni za šta S. Becketta”. Republika 3:61.
- Kvrgić, P. 2000. “Stilske vježbe: Od Becketta do Becketta”. Vijenac 19 October, 32.
- Lasić, S. 1991. “Kritička literatura o Miroslavu Krleži od 1945. do 1989”. Republika 9/10:30–48.
- Mađarević, V. 1956. “Nove dramske premijere”. Republika 3:49.
- Madarević, V. 1958. “Beckettov Svršetak igre”. Teatar 6:62–64.
- Madarević, V. 1959. “Sezona u kazalištu: Svršetak igre”. Republika 1:30–31.
- Madarević, V. 1970. “Nobelovac Beckett. Neke značajke antidrame i teatra apsurda”. Kazalište 1/2:14–15.
- Madarević, V. 1982. “Suština i smisao antiteatra”. Izraz 5/6:486–502.
- Mahečić, V. 1958. “Beckettov teatar: Povodom izvedbe Svršetka igre u ZDK-u”. Studentski list 28 October, 8.
- Maković, Z. 1998. “Kristl Picelj Rašica Srnec. Četrdeset godina poslije”. In Kristl Picelj Rašica Srnec: obljetnica prve izložbe članova grupe EXAT 51 u Društvu arhitekata, 18. veljače–4. ožujka 1953, edited by Krešimir Rogina. Zagreb: Nakladničko udruženje hrvatskih arhitekata.
- Matetić, Z. 1956. “Noviteti u Komediji”. Vjesnik 17 February, 8.
- “M. M.”. 1957. “Na repertoaru svjetskih kazališta”. Republika 6/7:5.
- Mrduljaš, I. 1990. “Kako uspavati kazalište ili vlast se ne da vući za nos”. Scena 2/3:202–207.
- Nixon, M. and M. Feldman. 2009. “Introduction: ‘Getting Known’ – Samuel Beckett's International Reception”. In The International Reception of Samuel Beckett, edited by Mark Nixon and Matthew Feldman, 1–8. London and New York: Continuum.
- Peti kongres. 1948. V Kongres KPJ. Izvještaji i referati. Belgrade: Kultura.
- Ristović, M. 2003. “Jedno viđenje prelomne godine jugoslavenske posleratne kulturne politike (1952)”. In Dijalog povjesničara-istoričara vol. 7, edited by H.-G. Fleck and I. Graovac, 337–352. Zagreb.
- Sabljak, T. 1960. “O romanu Samuela Becketta”. Republika 2/3:55–56.
- Sabljak, T. 1961. “Ironija Becketta”. Republika 1:61.
- Saiu, O. 2009. “Samuel Beckett behind the Iron Curtain: The Reception in Eastern Europe”. In The International Reception of Samuel Beckett, edited by Mark Nixon and Matthew Feldman, 251–271. London and New York: Continuum.
- Selem, P. 1990. “Zabrane bez svjedoka”. Scena 2/3:8–12.
- Selem, P. 2005. “Hrvatsko glumište i njegovo ozračje u drugoj polovici XX. stoljeća (1)”. Forum 4/6:606.
- Senker, B. 1981. “Utjecaj Krleže na suvremenu hrvatsku dramsku književnost posljednjih četrdeset godina”. Mogućnosti 2/3:129–139.
- Simić, N. 1957. “Šizofrenični svijet Samuela Becketta”. Republika 2/3:25.
- Simić, N. 1958. “Za ili protiv Beketa”. Borba 16 November, 9.
- Simić, N. 1959a. “Antidrama – slika razbijene stvarnosti”. Vjesnik 17 March, 7.
- Simić, N. 1959b. “Svijet Samuela Beckett”, Literatura 12/13.
- Škiljan, M. 1961. “U očekivanju novog kazališta”. 15 dana 16:6–7.
- Vereš, S. 1959. “Eoka, Beckett i jedno popodne u Patrasu”. Republika 10:18–19.
- Vidović, R. 1961. “Molloy Samuela Becketta”. Riječka revija 1:50–53.
- Visković, V. 1998. “Krležine poslijeratne polemike”. Republika 5/6:123–129.
- Visković, V. 2002. “Kako su se mimoišli krugovaši i Krleža”. Republika 5/6:5–11.
- “Z. P.”. 1959. “Samuel Beckett: Molloy. Besmisao postojanja i njegov književni smisao”. 15 dana 6:11.
- Župan, I. 2005. Exat 51 i drug(ov)i. Hrvatska umjetnost i kultura u promjenjenim političkim prilikama ranih pedesetih godina 20. stoljeća. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika.
- Župan, I. 2007. Pragmatičari, dogmati, sanjari: hrvatsko društvo i umjetnost 1950-ih godina. Zagreb: Biblioteka INA.